Jezično – govorni razvoj po dobi

U dobi između 2. i 3. godine

U dobi između druge i treće godine, dijete postupno obogaćuje strukturu rečenice. U izgovoru još ima mnogo razvojnih pogrešaka – ispušta suglasnike, zamjenjuje ih sličnima ili ih izgovara na pogrešan način. Zbog toga govor može biti slabije razumljiv djetetovoj široj okolini. Do kraja treće godine ispravno izgovara sve samoglasnike i suglasnike:p, b, m, n, j, t, d, k, g, h, f, c.

Početkom treće godine imenuje se vlastitim imenom, a krajem treće godine koristi zamjenicu ja.    Koristi i druge zamjenice – ti, mi, moje, tvoje, naše; negaciju: ne, nije, nema. Glagolskim oblicima označava prošlo, sadašnje i buduće vrijeme, ali još se toleriraju pogreške u korištenju glagolskih vremena. Počinje pravilno označavati posvojnost (npr. mamina torba). Koristi množinu imenica. Krajem treće godine, slaganje u rodu, broju i padežu je sve ispravnije, a rečenice se sastoje od 3-4 ili više elemenata. Osim jednostavnih, jednostavno – proširenih rečenica, služi se i rastavnim, sastavnim, objektnim, vremenskim i uzročnim rečenicama. Osnove materinskog jezika usvojene su u dobi od tri godine, što mu omogućuje da kaže nešto što nije “sada” i “ovdje”,  da može ispričati vrlo kratku priču; da može ispričati o onome što se zbilo  u bliskoj prošlosti bez prisjećanja na samu aktivnost ili situaciju. Postavlja i odgovara na pitanja: Što je? Tko je? Čije je? Gdje je? Zašto? Glumi u igri, zamišlja ljude, životinje i predmete.

U dobi između 3. i 4. godine

U dobi između 3 i 4 godine, fonematski sluh je dobro razvijen i dijete razlikuje sve glasove materinskog jezika. Razumije što znači tiho i glasno. S tri godine može primijetiti pogreške u riječima drugih koje ono pravilno čuje i govori. Toleriraju se pogrešni izgovori glasova s, z, c, l, r, š, ž, č, dž, đ. Iako su već oko treće godine usvojeni padeži, vremena, zamjenice, jednina i množina, još uvijek dijete može griješiti u upotrebi zamjenica i broja (jednine i množine). Također, još se uvijek javljaju gramatička poopćavanja (npr. konj – konjovi; dobar – dobriji; lak – lakiji). Odgovara na pitanje: Koji?, a može unedogled postavljati pitanja: Zašto? Kako? Kada? Ispravno odgovara na pitanje Čemu služi..? Govorom prati sve što radi i što će raditi – dijete misli naglas sve do 6-7 god. Zamišlja razgovore sa svojim igračkama, zamišljenim prijateljem i sl. Moguća je pojava razvojnog ili fiziološkog mucanja.

U dobi između 4. i 5. godine

U petoj godini, dijete prepoznaje i producira (izmišlja) rimu, slogove stapa u riječ i može rastavljati riječi na slogove. Struktura rečenice je potpuna, koristi sve vrste riječi. Često koristi veznik  “i”. Razumije komparaciju pridjeva (lijep, ljepši, najljepši). Uzročnost izražava veznikom “jer”. Razumije redoslijed događaja  (“Prvo ćemo..a onda..”) Ima usvojen koncept o tisku – razumije što je slovo, riječ, tekst, naslov priče. Počinje razumjeti glasovnu strukturu riječi ( da se svaka riječ sastoji od glasova). Može prepričati događaje i priče. Tijekom pričanja priče, unosi stvarne i maštovite elemente. Vodi duže razgovore s bliskim odraslim osobama i vršnjacima.

U dobi između 5. i 6. godine

U dobi između 5. i 6. godine, izgovor svih glasova trebao bi biti ispravan. Dijete ispravno koristi množinu, padeže, glagolska vremena, veznike i prijedloge. Koristi veznike: i, a, ili, onda i dr. Prepričava priču na način da uključuje i detalje uz glavni događaj. Verbalno planira igru. Povećan je interes za slova, pisanu riječ, knjige. Može izdvojiti početni glas u riječima, a kasnije i završni.

U dobi između 6. i 7. godine

U sedmoj godini, dijete bez teškoća može prepoznati početni i završni glas u riječima, ima usvojenu glasovnu sintezu i analizu. Bez poteškoća može priopćiti svoje misli, potrebe, osjećaje te prepričati događaj ili priču. Događaje prepričava logičkim slijedom.  Sluša i sudjeluje u grupnim razgovorima.

Literatura:

Starc, B., Čudina – Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

Martina Užarević, mag. logoped