Što je psihološka procjena i čemu ona služi
Psihološka procjena služi za evaluaciju razvoja dječjeg mišljenja, učenja i ponašanja. Može uključivati opservaciju, razgovor s djetetom i/ili roditeljima te odgajateljima u vrtiću, psihološko testiranje i konzultacije s drugim članovima stručnog tima koji brine o dobrobiti djeteta. Psihološko testiranje može uključivati zadatke tipa papir-olovka, specijalne slikovnice i igre, crtanje, odgovaranje na pitanja. Procjena se vrši u različitim područjima razvoja: motoričke sposobnosti (krupna i fina motorika), vizualno-prostorne sposobnosti, akademske sposobnosti, opća intelektualna sposobnost, pamćenje i učenje, rješavanje problema, emocionalna inteligencija, ponašanje, razvoj jezika i govora. Ona pomaže u identifikaciji djetetovih razvojnih osobina te se koristi kao nit vodilja u planiranju intervencija. Za svako dijete vodi se individualna razvojna mapa koja sadrži različite vrste dokumentacije o djetetu (slike, crteže, rezultate testova, mišljenja, postojeće nalaze stručnjaka). U našem vrtiću, procjena se odvija u kombinaciji s logopedskom procjenom, te kontinuiranim praćenjem djeteta od strane odgajatelja. Temeljem dokumentacije koju o djetetu vode odgajatelji, te opservacije djece u skupinama i međusobne konzultacije, stručni tim donosi odluku koja djeca trebaju detaljniju procjenu u vidu psihološkog testiranja.
Sukladno rezultatima psihološke procjene, psiholog može izraditi Mišljenje o djetetu koje se prilaže u razvojnu mapu djeteta. Ukoliko se pokaže da dijete ima neke posebne potrebe koje nisu bile prethodno utvrđene, Mišljenje će biti uručeno roditelju, uz poziv na individualni sastanak. Obzirom da psiholog u vrtiću ne postavlja dijagnoze, roditelji će biti upućeni na daljnju obradu u vanjske institucije.
Djeca su vrlo različita. Ako se utvrdi da Vaše dijete ima neku posebnu potrebu, to ne znači da je ono na bilo koji način inferiorno prema drugoj djeci u vrtiću. Jednostavno ćemo poticati djetetov razvoj individualno mu prilagođavajući plan rada unutar odgojne skupine. Stoga, nemojte brinuti ukoliko psihološka procjena Vašeg djeteta ukaže na postojanje neke poteškoće. Ako to i jest slučaj, dobro je da je poteškoća uočena u što ranijoj dobi, kako bi se mogao planirati poticajni rad i na taj način iskoristiti djetetov potencijal do polaska u školu.
Helena Ivančić, mag. psych.
Literatura:
Blau, T. H. (1991). The psychological examination of the child. New York: John Wiley and Sons, Inc.
Morrison, J., Anders, T.F. (2001). Interviewing children and adolescents. New York: The Guilford Press.
